evo da ja malo objasnim neke stvari sto se tice divljih golubova... divlji golub ili kako ga sad zovu gradski golub je ptica kako bih rekao cistokrvna divlja i nije nastala od nikakvih pitomih golubova vec je ona sama pocetak svih rasa danasnjih pitomih golubova... golub divljak je nastanjivao planine sa visokim stenama i tu se gnezdio ali dolaskom urbanizacije i danasnjih zgrada koje divljim golubovima lice na stene oni su se adaptirali i savrseno se uklopili medju ljude i civilizaciju a i manje je grabljivica koje ih love... e sad tu i tamo pobegne neki pitomi golub i upari se sa divljakom te nastanu i neke neobicne boje kao bela, sarena, crvena i druge... svi odbegli pitomi golubovi stradaju prve zime od grabljivica ali njihovo potomstvo ostaje i zato imamo te sarene divljake... e sad postoje dve boje izvornog divljaka a to je plava sa po dve crte crne na stitovima krila i postoji tamno plavi tako zvani plavo kovani plav sa sivim tackicama ili tako nesto... jedino to nije razreseno dal su to dvije vrse ili ako je to jedna vrsta odkud dve razlicite boje... a sto se tice bolesti sve zivotinje jednako prenose bolesti a neke puno vise od golubova samo sto golubova ima mnogo po gradovima pa samim tim vise i bolesti...

moram jos da kazem da sam jedne prilike kod manastira ostrog u crnoj gori video tri divljaka plava sa crnim crtama na krilima , nista to nebi bilo cudno da nisam primetio da su im noge plave sto nije slucaj gradskih golubova u kojih su noge crvene... sad bi se tu stosta moglo polemisati...

Evo ga i dupljas

Golub Dupljas je po boji slican golubu grivnjasu.Preko krila mu se proteze nepotpuna tamna pruga.Dupljas je dugacak 32cm,raspon krila mu iznosi 67cm.Njegov glas to jest gukanje glasi sasvim drugacije nego kod drugih vrsta golubova.Zvuk je jednostavan kao ,,hu hu hu”
Muzjak je neobicno privrzen zenki,obicno se nalazi u njenoj blizini dok ona lezi na jajima I prati ako je neko otera sa jaja.U prolece cim stignu odma biraju duplju za gnezdo,pa pocetkom aprila vec pocinju da nose prvu turu jaja,nose 2 jajeta bele boje.Oba roditelja leze na jajima.Jedan par dupljasa godisnje odhrani 3 legla,svako leglo podizu u drugoj duplji nikad 2 legla u jenoj istoj duplji.

ev malo kopi-paste

Od divljih golubova peæinara (Columba livia) potjeèu sve domaæe pasmine golubova. Spada u porodicu golupèarki i ima oko 15 podvrsta.
Dužina mu 32-34 cm, raspon krila oko 63 cm, dužina repa 10 cm, a teži oko 330 g. Golubica je nešto manja. Ova ptica ima perje škriljasto plave, mutnoplave boje. Perje na grudima i na vratu ima metalan odsjaj, koji je obièno s donje strane purpurnog sjaja, dok je s gornje strane plavozelenog metalnog sjaja. Na krilima se nalaze dvije crne pruge (trake) i jedan crno obojeni široki završni rub na repu. Na donjem djelu leða nalazi se svijetlije perje. Ženka je nešto blijeðe boje i ima znatno manje sjaja na grudima i vratu.
Golub peæinar živi na nekoliko otoka na sjeveru i na obalama Sredozemnog mora, ukljuèujuæi i cijelu obalu Sjeverne Afrike, zatim Izrael, Siriju, Malu Aziju i Iran, ogranke Himalaje i drugdje. Na krševitim obalama Istre, Dalmacije, Hrvatskog primorja, Like, Italije, Grèke i Male Azije živi u ljevkastim podzemnim udubljenjima i pukotinama stijena, èesto i duboko ispod zemlje. U Egiptu se viða u blizini rjeènih brzaka u velikim jatima, pa i usred pustinje, mada je rjedak u unutrašnjosti Afrike. U Indiji je jedna od najèešæih divljih ptica, gdje nastanjuje mnogobrojne šupljine i udubljenja stijena, litica i grebena pored morske obale ili u blizini veæih rjeka. Na sjeveru Europe se viða najdalje do Stavangera u Norveškoj (59 stupnjeva sjeverne širine).
Golub peæinar je vrlo slièan obiènom gradskom golubu ulièaru. Od njega je nešto okretniji, malo brži u letu i znatno plašljiviji. Pri hodu se njiše kod svakog koraka. Leti odlièno i postiže brzinu od sto kilometara na sat. Izbjegava praviti gnjezdo na drveæu, iako se u sjevernoj Africi može vidjeti da se gnijezdi na palmama ili kod nas, na Jadranu, na drveæu. Pri sakupljanju hrane je vrlo pokretan i može satima trèati u svim pravcima da bi napunio svoju voljku hranom. Pri pijenju vode redovito zagazi u vodu. Golub peæinar je miroljubiva ptica, ravnodušan i tolerantan prema drugim pticama.
Golub peæinar se hrani zrnjem žitarica, korova, repice, mrkve, graška, grahorice i lana. Iako prilikom sjetve pojedu nešto žita ili drugog kultiviranog bilja, oni pojedu mnogo više sjemenki raznih vrsta korova, kojima daju prednost èak i kad imaju na raspolaganju i jedno i drugo sjemenje, te su ovi golubovi korisniji nego što se to obièno misli.
Golub peæinar se leže bar dva puta godišnje, dok gradski golub to èini najmanje tri puta. Jednom spareni golubovi se rijetko kad rasparuju. Izuzeci su rjetki. Na mjestu koje je pogodno za gnijezdo mužjak se postavi glave spuštene prema zemlji i naroèitim gukanjem zove svoju ženku. Golubica sa raširenim krilima i uzdignutim repom dolazi k njemu, pažljivo mu kljunom gladi perje glave, a on isto èini i njoj te se ljubavna igra nastavlja izvan gnijezda. Golub i golubica se ljube kljunovima, da bi se najzad izvršio sam èin parenja. Poslije sparivanja ponosno koraèaju amo-tamo da bi trenutak kasnije odletjeli nekud bez cilja i opet se vratili na staro mjesto. Kasnije æe golub potjerati golubicu na gnijezdo, donijet æe joj slamke i granèice, pa æe u nevješto sagraðeno gnijezdo snesti dva bijela, glatka, duguljasta i sjajna jaja. Golub i golubica zajedno sjede na jajima. Poslije 16-18 dana mladi se legu iz jaja. Roditelji ih ispoèetka hrane kašom koja se stvara u sluzokoži voljke, a kasnije omekšalim sjemenjem, a na kraju tvrðim sjemenjem pomješanim sa kamenèiæima i èesticama zemlje. Poslje 4 tjedna golupèiæi izlijeæu iz gnijezda i brinu se sami o sebi, a roditelji se pripremaju za novo leglo.

prava tema za mene,hahaha

djura100 citat:

prava tema za mene,hahaha

haha jest kao stvorena za vas...

sad sam ga snimio u akciji,pogledaj na toj temi

ako ste mislili na onu temu sa SB, nje vise izgleda da nema....

nema vise nazalost ipak sam ga slikao