Žabe ili bezrepci pripadaju vodozemcima, a razlikuju se od drugih vodozemaca po tome što nemaju rep. Tijelo im je zdepasto, pokriveno glatkom, golom i mekanom kožom. Žabe su rasprostranjene na svim kontinentima osim Antartike. Najmanja je jedna kubanska vrsta, veličine samo 1 cm, a najveća je zapadnoafrička žaba, ponekad veća od 30 cm i teška oko 3 kg.
Mužjaci nekih vrsta imaju sa strane usta zvučne mjehure (rezonatore) za pojačavanje glasa.

Kralježnica žaba sastoji se od 9 kralježaka i koštanoga prutića trtične kosti (urostila). Rebara nemaju. Stražnje su im noge prilagođene za skakanje i plivanje, te su mnogo dulje i snažnije od prednjih. Četiri prsta na prednjim nogama su slobodna, a pet prstiju stražnjih nogu spojeno je plivaćom kožicom. Otrovne žabe su živih boja. Otrov može usmrtiti manjeg grabežljivca ako je pojede, a neke žabe sadržavaju toliko otrova da čak mogu usmrtiti čovjeka. Indijanci se služe njihovim otrovom za koplja i strelice.
Razvoj [uredi]
Faze u razvoju punoglavca

Najveći broj žaba polaže tisuće jaja u vodi, gdje se uglavnom jaja i oplođuju jer žabe nemaju organe za parenje. U vodi žive i završavaju metamorfozu ličinke zvane punoglavci. Preobrazba iz punoglavca u odraslu žabu traje 2 do 4 mjeseca. Hrane se mušicama, komarcima, i drugim kukcima, njihovim ličinkama i crvolikim beskralježnjacima. Žive u vodi ili u samoj njezinoj blizini, a neke vrste po vlažnim livadama i listopadnim šumama. Hladno i suho doba godine provode zakopane u mulju. [1]
Žlijezde [uredi]

Žlijezde u koži žabe nalaze se u epidermalonom sloju koji se naziva usmina. Usmina je ispunjena vezivnim tkivom, a u njoj se nalaze kromatofori, mišićna vlakna i žlijezde. Dvije vrste žlijezda se nalaze kod "prave žabe" (Rana species), a to su sluzne (mukozne) i zrnate žlijezde.
Pigment [uredi]

Pigmentne stanice kod žabe nazivaju se kromatofori. Oni sadrže razna pigmentna zrnca, različitih boja: žute, crvene, smeđe. Zbog tih raznih boja kromatofori se zajednički nazivaju alanofori.
Škrge [uredi]

Nemaju unutarnje ni vanjske škrge. One se nalaze isključivo u postembrionalnom razvoju, u stadiju punoglavca, na vanjskoj strani životinje, kao privjesci, a služe kao opskrba krvlju s kisikom. Krv pritom iz srca ulazi u škrge, koje se sastoje od mnogo krvnih žilica, tu se vrši izmjena plinova te se kisik veže na respiratorne pigmente (hemocijanin) u krvi i tako prenosi tijelom.
Vrste [uredi]

Najpoznatije su vrste: žuti mukač (Bomina variegata), crveni mukač (Bomina bombina), češnjača (Pelobates fuscus), obična krastača (Bufo bufo), zelena krastača (Bufo viridis), gatalinka (Hyla arborea)[2], grčka žaba (Rana graeca), močvarna smeđa žaba (Rana arvalis).

Slatka stvorenja

Ovo je sa wikipedije. Izvinjavam se ako ima nekih gresaka.

koja je ovo vrsta?